Ljeto polako završava. Dani postaju kraći, jutra i večeri svježije, a vremenske prilike sve promjenjivije. Nakon dugih toplih dana dolazi razdoblje prilagodbe na drugačiji ritam života.

Promjena godišnjeg doba prirodan je dio godine, ali je starije osobe ponekad mogu osjetiti izraženije. Promjene temperature, manje dnevnog svjetla, drugačiji ritam spavanja i manje aktivnosti na otvorenom mogu utjecati na energiju, raspoloženje, san i svakodnevno funkcioniranje.

Dobra je vijest da se mnoge od tih promjena mogu ublažiti jednostavnim prilagodbama svakodnevne rutine.

Zašto starije osobe mogu jače osjetiti prijelaz iz ljeta u jesen?

S godinama se tijelo postupno mijenja. Organizam može sporije reagirati na promjene temperature, osjećaj žeđi može biti slabiji, a promjene u dnevnom ritmu mogu više utjecati na san i razinu energije.

Osim fizičkih promjena, važan je i psihološki aspekt. Ljeto često znači više boravka na otvorenom, izleta, druženja i aktivnosti. S dolaskom jeseni neke se od tih aktivnosti smanjuju, što kod pojedinih osoba može dovesti do osjećaja manje energije ili manjeg interesa za svakodnevne aktivnosti.

Zato prijelaz u jesen nije potrebno doživljavati kao naglu promjenu, već kao razdoblje postupne prilagodbe.

1. Promjene temperature – tijelu treba vremena za prilagodbu

Nakon ljetnih vrućina prve hladnije jutarnje i večernje temperature mogu biti iznenađenje.

Starije osobe mogu biti osjetljivije na hladnoću jer se sposobnost organizma da održava tjelesnu temperaturu s godinama mijenja. Zato je važno izbjegavati nagle prijelaze iz vrlo toplih u hladne prostore i obrnuto.

Praktičan savjet: odijevanje u slojevima omogućuje jednostavno prilagođavanje odjeće tijekom dana. Lagana jakna ili vestu dobro je imati pri ruci čak i kada je poslijepodne još uvijek ugodno toplo.

Posebnu pažnju treba obratiti na hladnija jutra i večeri, kada temperature mogu biti osjetno niže nego tijekom dana.

2. Kraći dani i manje dnevnog svjetla

Jedna od najočitijih promjena krajem ljeta jest sve kraći dan.

Dnevno svjetlo ima važnu ulogu u regulaciji našeg biološkog ritma. Kada ga ima manje, kod nekih ljudi mogu se pojaviti promjene u obrascu spavanja, razini energije i raspoloženju.

Zato je korisno tijekom dana što više boraviti na prirodnom svjetlu.

Ako vremenske prilike dopuštaju, pokušajte:

• prošetati ujutro ili tijekom prijepodneva,
• provesti dio dana na otvorenom,
• otvoriti zavjese i rolete kako bi u prostoriju ušlo što više prirodnog svjetla,
• aktivnosti planirati tijekom dnevnog dijela dana,
• održavati redovit ritam odlaska na spavanje i buđenja.

Čak i kratka svakodnevna šetnja može biti korisna – ne samo zbog kretanja, već i zbog izlaganja dnevnom svjetlu i promjene okruženja.

3. Ne dopustite da jesen zaustavi kretanje

Dolaskom hladnijeg i kišovitijeg vremena lako je steći naviku ostajanja u kući.

Međutim, redovita tjelesna aktivnost važna je i tijekom jeseni. Ne mora biti intenzivna. Aktivnosti treba prilagoditi zdravstvenom stanju, kondiciji i mogućnostima pojedinca.

Kada je vrijeme lijepo, odličan izbor je šetnja. Kada vremenski uvjeti nisu pogodni za izlazak, kretanje se može organizirati i u zatvorenom prostoru.

To mogu biti:

• lagane vježbe razgibavanja,
• vježbe ravnoteže, uz odgovarajuću sigurnost,
• hodanje po prostoru,
• lagane vježbe prema preporuci fizioterapeuta,
• ples, istezanje ili druge aktivnosti koje osoba voli.

Najvažnije je pronaći oblik aktivnosti koji je siguran i koji osoba može redovito provoditi.

4. Hidratacija je važna i kada više nije vruće

Ljeti često razmišljamo o unosu tekućine jer osjećamo žeđ i visoke temperature nas na to podsjećaju.

U jesen taj osjećaj može biti manje izražen. To ipak ne znači da tijelu treba manje tekućine.

Starije osobe posebno bi trebale obratiti pažnju na redovit unos tekućine tijekom dana. Dobro je razviti naviku uzimanja tekućine u redovitim intervalima, a ne čekati da se pojavi jaka žeđ.

Voda je najjednostavniji izbor, a u hladnijim danima mogu odgovarati i topli napitci, u skladu s individualnim potrebama i preporukama liječnika.

Ako osoba ima zdravstveno stanje zbog kojeg mora ograničiti unos tekućine, treba slijediti preporuke svog liječnika.

5. Jesenska prehrana – vrijeme toplijih i hranjivih obroka

Promjena godišnjeg doba može biti dobra prilika za promjenu jelovnika.

Jesenski mjeseci nude mnogo kvalitetnih namirnica – povrće, voće, mahunarke, žitarice, orašaste plodove i druge namirnice koje mogu biti dio uravnotežene prehrane.

Starijim osobama posebno je važno osigurati dovoljno kvalitetnih proteina, jer oni doprinose održavanju mišićne mase.

Na jelovniku se mogu pronaći, primjerice:

• riba,
• jaja,
• jogurt i drugi mliječni proizvodi,
• mahunarke,
• nemasno meso,
• orašasti plodovi i sjemenke,
• raznoliko povrće i voće.

Topla juha, varivo ili drugi kuhani obrok može biti posebno ugodan u hladnijim jesenskim danima.

Naravno, prehranu treba prilagoditi individualnim zdravstvenim potrebama i eventualnim preporukama liječnika ili nutricionista.

The post Kraj ljeta i dolazak jeseni: kako promjena godišnjeg doba utječe na starije osobe? appeared first on Salvia Residence.

Ljeto gotovo je nemoguće zamisliti bez sladoleda. Kuglica vanilije, čokolade ili stracciatelle mnogima je mali svakodnevni užitak, osobito tijekom toplih dana. No kako se mijenja prehrana u starijoj dobi, postavlja se pitanje: je li sladoled dobar izbor za osobe starije od 60 godina?

Kratak odgovor glasi – da, ali umjereno.

Sladoled sam po sebi nije „nezdrava“ namirnica koju treba potpuno izbaciti iz prehrane. Međutim, većina klasičnih sladoleda sadrži dosta dodanog šećera i, ovisno o vrsti, značajnu količinu zasićenih masti. Upravo zato količina i učestalost imaju važnu ulogu.

Što sladoled zapravo donosi?

Mliječni sladoled može sadržavati mlijeko i druge mliječne sastojke pa time osigurati određenu količinu kalcija, proteina i drugih hranjivih tvari. Mliječni proizvodi općenito mogu biti važan dio prehrane starijih osoba jer doprinose unosu kalcija, kalija i vitamina D.

Međutim, sladoled se ne može jednostavno izjednačiti s jogurtom ili čašom mlijeka. U njemu se često nalazi i dosta šećera, a punomasne vrste mogu sadržavati više zasićenih masti.

Drugim riječima, sladoled može biti povremeni užitak, ali nije najbolji način za svakodnevno osiguravanje potrebnih nutrijenata.

Šećer – najveći razlog za umjerenost

Jedna od glavnih stvari na koju treba obratiti pozornost jest količina šećera.

Sladoled spada među namirnice koje mogu biti značajan izvor dodanih šećera. Prevelik unos takvih namirnica može otežati održavanje poželjne tjelesne težine i kvalitetne prehrane, osobito zato što starije osobe često trebaju manje kalorija nego ranije, dok istodobno trebaju dovoljno vitamina, minerala, proteina i drugih važnih nutrijenata.

Zato je mala porcija sladoleda sasvim drugačija priča od velikog deserta nakon svakog obroka.

Ako osoba uživa u sladoledu, nema potrebe da ga se automatski odrekne. Puno je važnije voditi računa o tome koliko ga jede i koliko se često pojavljuje na jelovniku.

A što je sa zasićenim mastima?

Kod klasičnih punomasnih sladoleda treba obratiti pozornost i na zasićene masti.

Američko udruženje za srce preporučuje prednost nemasnim ili manje masnim mliječnim proizvodima, uključujući sladoled s manjim udjelom masti. Zasićene masti mogu povisiti LDL („loš“) kolesterol, što je jedan od važnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.

To ne znači da je jedna kuglica punomasnog sladoleda problem. Problem nastaje kada takve namirnice postanu redovit i velik dio prehrane.

Poseban oprez kod dijabetesa

Osobe koje imaju dijabetes trebaju posebno paziti na količinu ugljikohidrata i dodanih šećera u sladoledu.

To ne znači da osoba s dijabetesom nužno mora potpuno izbaciti sladoled. Važno je gledati deklaraciju, veličinu porcije i ukupni unos ugljikohidrata tijekom dana.

Kod osoba koje uzimaju lijekove za šećer u krvi ili inzulin, prehrambene promjene treba uskladiti s preporukama liječnika ili stručnjaka za prehranu.

Može li sladoled biti i dobar izbor?

Može – ako ga promatramo kao povremeni desert, a ne kao osnovnu namirnicu.

Postoje velike razlike među proizvodima. Neki imaju manje šećera i masti, dok drugi sadrže puno dodataka, čokolade, karamela, keksa ili drugih sastojaka koji dodatno povećavaju energetsku vrijednost.

Pri kupnji zato vrijedi pogledati deklaraciju i usporediti:

• količinu šećera,
• količinu zasićenih masti,
• veličinu preporučene porcije,
• količinu proteina,
• popis sastojaka.

Ako postoji mogućnost izbora, manja porcija kvalitetnijeg sladoleda može biti bolji izbor od velike porcije vrlo kaloričnog deserta.

The post Sladoled nakon 60.: treba li ga izbjegavati ili si ga možemo priuštiti? appeared first on Salvia Residence.

Nakon 60. godine boravak uz more može biti posebno ugodan – lagana šetnja uz obalu, kupanje, druženje u hladu ili jednostavno uživanje u pogledu na more mogu pozitivno utjecati na raspoloženje i svakodnevnu aktivnost.

Ipak, s godinama tijelo nešto teže podnosi visoke temperature, nagle promjene temperature i dugotrajno izlaganje suncu. Zato je važno prilagoditi ljetne aktivnosti svojim mogućnostima i nekoliko jednostavnih navika pretvoriti u dio svakodnevne rutine.

1. Birajte jutarnje i kasnije poslijepodnevne sate

Najtopliji dio dana najbolje je provesti u hladu ili zatvorenom prostoru. Za šetnju uz more, odlazak na plažu ili laganu tjelesnu aktivnost prikladniji su jutarnji sati te kasno poslijepodne.

Čak i ako se uz more čini ugodno zbog povjetarca, temperatura može biti visoka, a sunčevo zračenje snažno. Zato nemojte procjenjivati vrućinu samo prema tome kako vam se u trenutku čini.

2. Ne zaboravite na dovoljno tekućine

Osjećaj žeđi s godinama može biti manje izražen, pa nije dobro čekati da ožednite kako biste popili vodu.

Tijekom boravka na moru uvijek imajte bocu vode pri ruci i pijte redovito tijekom dana. Alkoholna pića nisu dobra zamjena za vodu, osobito tijekom velikih vrućina.

Ako idete u šetnju ili na plažu, ponesite dovoljno tekućine sa sobom kako ne biste morali tražiti trgovinu ili kafić tek kada osjetite žeđ.

3. Zaštitite se od sunca

Sunce je važan dio ljeta, ali dugotrajno izlaganje može biti naporno za organizam i štetno za kožu.

Šešir ili kapa širokog oboda, sunčane naočale i lagana, prozračna odjeća mogu pružiti dodatnu zaštitu. Otkrivene dijelove kože zaštitite kremom sa zaštitnim faktorom.

Posebno treba paziti na lice, vrat, uši, ramena i ruke – dijelove tijela koji su često izloženi suncu tijekom šetnje.

4. Hladovina je vaš saveznik

Boravak uz more ne znači da cijelo vrijeme morate biti na izravnom suncu.

Uživanje u hladu ispod suncobrana, tende ili krošnje stabla omogućuje vam da budete na otvorenom, a istovremeno smanjite izloženost visokim temperaturama.

Dobra je navika tijekom duljeg boravka na plaži povremeno napraviti pauzu u hladu, osobito ako osjećate umor ili vam postane prevruće.

5. Budite oprezni pri ulasku u more

Osvježenje u moru može biti iznimno ugodno, ali nemojte naglo ulaziti u hladnu vodu nakon dugog boravka na suncu.

Prije ulaska u more odmorite se nekoliko minuta u hladu i postupno se rashladite. U vodu ulazite polako i nemojte precjenjivati svoje plivačke sposobnosti.

Ako se osjećate slabo, omamljeno ili neuobičajeno umorno, kupanje je bolje odgoditi.

6. Ne pretjerujte s fizičkom aktivnošću

Lagana šetnja uz more, plivanje ili jednostavne vježbe u vodi mogu biti odličan način za održavanje aktivnosti tijekom ljeta.

No, visoke temperature dodatno opterećuju organizam. Zato nije vrijeme za dokazivanje vlastitih granica.

Aktivnost prilagodite temperaturi, vlastitoj kondiciji i tome kako se tog dana osjećate. Kraća i redovita šetnja često je bolji izbor od dugotrajnog napora po velikoj vrućini.

The post Kako sigurno provesti vrijeme uz more nakon 60.? appeared first on Salvia Residence.

Ljeto je vrijeme odmora, uživanja u suncu i opuštanja uz more. No, upravo zbog opuštene atmosfere lopovi često iskorištavaju nepažnju kupača. Starije osobe posebno su česta meta jer se pretpostavlja da sa sobom nose novac, dokumente ili mobitel, a ponekad teže reagiraju u nepredviđenim situacijama.

Dobra vijest je da se većina krađa može spriječiti uz nekoliko jednostavnih navika.

Ne ostavljajte vrijedne stvari bez nadzora

Najčešća pogreška je ostaviti torbu, novčanik ili mobitel na ručniku dok odlazite na kupanje. Dovoljno je svega nekoliko trenutaka da nestanu vrijedne stvari.

Ako ste na plaži sami, ponesite sa sobom samo ono što vam je doista potrebno. Veće iznose novca, nakit i druge dragocjenosti ostavite u smještaju ili hotelskom sefu.

Nosite samo ono što vam je potrebno

Za odlazak na plažu dovoljno je ponijeti:

• manji iznos gotovine,
• osobnu iskaznicu ili kopiju dokumenta ako je dovoljna,
• mobitel,
• ključ od smještaja,
• bočicu vode i zaštitu od sunca.

Što manje vrijednih stvari nosite, manji je rizik od veće štete ako ipak dođe do krađe.

Budite oprezni s nepoznatim osobama

Većina ljudi na plaži dolazi uživati u odmoru, ali uvijek postoje pojedinci koji iskorištavaju tuđu nepažnju. Budite oprezni ako vam netko pokušava skrenuti pozornost neobičnim pitanjima ili vas nagovara da se udaljite od svojih stvari.

Ljubaznost je poželjna, ali nije potrebno dijeliti informacije o tome gdje ste smješteni, koliko dugo ostajete ili jeste li sami.

Ne pokazujte novac i dragocjenosti

Izbjegavajte vađenje većih iznosa novca na plaži ili ostavljanje skupih satova, nakita i elektroničkih uređaja na vidljivom mjestu. Takve stvari mogu privući neželjenu pozornost.

Dogovorite se s osobama s kojima ste došli

Ako ste na plaži s obitelji ili prijateljima, dogovorite se da uvijek netko ostane uz stvari dok se ostali kupaju. To je jednostavna navika koja značajno smanjuje mogućnost krađe.

Što učiniti ako primijetite krađu?

Ako primijetite da su vam stvari nestale:

• ostanite smireni,
• provjerite jeste li ih možda premjestili ili zaboravili,
• odmah obavijestite policiju ili spasilačku službu ako je prisutna,
• što prije blokirajte bankovne kartice ako su ukradene,
• prijavite nestanak osobnih dokumenata.

Brza reakcija može spriječiti dodatnu štetu.

The post Oprez na plaži: Kako se zaštititi od krađe tijekom ljetovanja appeared first on Salvia Residence.

Ljetni mjeseci donose visoke temperature zbog kojih je posebno važno obratiti pozornost na pravilnu prehranu i dovoljan unos tekućine. Starije osobe mogu biti osjetljivije na vrućinu i dehidraciju, stoga je tijekom ljeta dobro birati lagane, hranjive namirnice bogate vodom, vitaminima i mineralima.

Izdvajamo tri odlične ljetne namirnice koje se jednostavno mogu uključiti u svakodnevnu prehranu.

1. Krastavci – lagani i puni vode

Krastavci sadrže vrlo visok udio vode, zbog čega su izvrstan izbor tijekom toplih ljetnih dana. Osvježavajući su, lagani i jednostavni za pripremu, a sadrže i korisne hranjive tvari poput vitamina K i kalija.

Mogu se poslužiti u svježim salatama, kombinirati s jogurtom ili svježim sirom te koristiti za pripremu hladnih ljetnih juha. Zbog svoje lagane teksture i neutralnog okusa lako se uklapaju u različite obroke.

2. Lubenica – ukusno ljetno osvježenje

Malo koja namirnica tako dobro simbolizira ljeto kao lubenica. Budući da se najvećim dijelom sastoji od vode, može pridonijeti ukupnom unosu tekućine tijekom vrućih dana.

Osim što osvježava, lubenica sadrži vitamin C, vitamin A i likopen – antioksidans koji pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Prirodno je slatka pa može biti odličan izbor za lagani desert ili međuobrok.

3. Grčki jogurt – izvor proteina i kalcija

Tijekom ljeta važno je ne zaboraviti na dovoljan unos proteina, posebno u starijoj životnoj dobi. Grčki jogurt dobar je izvor proteina i kalcija, hranjivih tvari važnih za očuvanje mišićne mase i zdravlja kostiju.

Može se kombinirati sa svježim sezonskim voćem poput breskvi, marelica ili bobičastog voća. Po želji se može dodati i manja količina orašastih plodova, ako ne postoje poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem.